Zelene javne nabavke su važan element transformacije ka zelenoj ekonomiji, podrazumevajući ne samo brigu o životnoj sredini već i poštovanje regionalnog i lokalnog ekosistema, socijalnih prava, rodne ravnopravnosti, demokratizaciju i participaciju, i mnoge druge, zelene vrednosti. Javne nabavke i nabavke usluga, radova i potrošnog materijala pokrivaju oko 14% evropskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Inicijative, alati i uputstva za nabavke stoga imaju ogromnu moć, jer čine proizvode i usluge zelenijim i održivim. Ovako postavljene javne nabavke mogu biti jedna od ključnih oblasti za stvaranje održive ekonomije, posebno u državama kao što je Srbija, u kojoj se još uvek najveći deo ekonomske aktivnosti odvija u javnom sektoru.
Kružna (cirkularna) ekonomija nastala je na činjenici da je prirodnih resursa sve manje i da je trenutni sistem „proizvedi, iskoristi, baci“ neodrživ. Samo u Evropi 60% bačenih materijala bilo je ili deponovano ili spaljeno u 2012. godini, dok se samo 40% reciklira ili ponovo koristi sa totalnim gubitkom energije i materijalne vrednosti (95%). Kružna ekonomija pruža šansu za stvaranje dodatne vrednosti i postizanje ekonomskog rasta uz štednju ograničenih resursa. Potencijal za nova radna mesta nalazi se u oblastima kao što su eko dizajn, re-proizvodnja, održavanje i popravke, iznajmljivanje i naposletku, reciklaža. Fondacija Ellen MacArthur stalno ažurira platformu koja prikuplja najbolje prakse kružne ekonomije za razne proizvode i usluge. Primeri inovativnih poslovnih modela kreću se od platformi za deljenje alata za rad, pivare koje proizvode pivo iz ostataka hleba, mreže za popravke, kružne restorane koji koriste jestivu hranu koja bi bila bačena jer ne izgleda privlačno, korišćenje starih odevnih predmeta u modnim trendovima, itd. Evropske inicijative za zelene javne nabavke i održive javne nabavke su po pravilu dobrovoljni (pre nego obavezni) instrumenti. U zavisnosti od njihovog nivoa primene u različitim oblastima (proizvodi, radovi i usluge), one imaju potencijal da znatno doprinesu boljoj kružnoj ekonomiji. Do danas su usvojeni kriterijumi za 21 grupu proizvoda i usluga, a EU podstiče svoje članice da dostignu cilj primene ovih kriterijuma na čak 50% javnih nabavki. U Akcionom planu za cirkularnu ekonomiju Evropske Unije, posebno se izdvajaju tzv. kružne javne nabavke – veću je fokus na usluge umesto na proizvode, više se fokusiraju na dizajn proizvoda, fazu korišćenja i krajnji vek proizvoda, i više usredsređuju na tržišni dijalog. Primeri praktične primene su npr. standardi kvaliteta i izdržljivosti ili minimalna garancija i dostupnost rezervnih delova kako bi se povećala trajnost proizvoda; zahtevaju upotrebu sa minimalnim udelom ili bez štetnih materijala, i proizvoda za poboljšanje mogućnosti recikliranja samih proizvoda i njihove ambalaže; zahtevaju da se proizvodi mogu demontirati za reciklažu; "kupovinu recikliranih proizvoda" kupovinom tekstila sa recikliranim vlaknima, recikliranim papirom itd. Zanimljiv primer je Partnerstvo za zelene javne nabavke osnovano 2006. u Danskoj. Partnerstvo za ZJN je zajednička inicijativa između danskih regija, opština i Ministarstva životne sredine i hrane o zajedničkim ciljevima za zelene nabavke. Sadašnjih 14 partnera se obavezalo da integrišu zelene ciljeve u svoje politike nabavke, kao i da ozelene svoje nabavke na 11 specifičnih grupa proizvoda. Kriterijumi uključuju mogućnost recikliranja, količinu hemikalija, životni vek proizvoda i ukupne troškove vlasništva - svi elementi neophodni za prelazak na kružnu ekonomiju. Ukupan obim ovog Partnerstva je procenjen na 5 milijardi evra. Izazovi za Srbiju u procesu usvajanja principa kružne ekonomije predstavljaju ograničene finansije, zakonodavni i strateški okvir koji još uvek ne prepoznaje u dovoljnoj meri ovu oblast, centralizacija odlučivanja, veštine i kompetencije za nova radna mesta, biznis modeli kao i potrošački obrasci koji su prisutni u srpskom društvu.
0 Comments
|
AuthorWrite something about yourself. No need to be fancy, just an overview. ArchivesCategories |